Slovenski biografski leksikon

Vatovec Srečko, veterinar, r. 11. jan. 1916 v Hrpeljah trgovcu Andreju in Ani r. Škufca, u. 15. okt. 1982 v Ljubljani. Osn. šolo je obiskoval v Samoboru 1922–6, II. klas. gimn. v Zgbu 1926–34, tam študiral veterino 1934–40. Po diplomi je delal kot asistent volonter do okt. 1940 na zavodu za rentgenologijo in fizikalno terapijo veter. fak. v Zgbu, bil 1941 prom. z dis. Intravenozna pielografija kod psa (obj. Veter. arhiv, Zgb, 1942). Med služenjem vojaškega roka je aprila 1941 padel v nem. ujetništvo. Avg. i. l. se je vrnil v Zgb, bil do okt. 1943 asistent na zavodu za fiziologijo veter. fak., nato odšel na osvobojeno ozemlje in bil do konca vojne referent pri ZAVNOH, delegat za evakuacijo Senja in regulacijo prometa v Hrv. Primorju. 1944 je kot organizator in upravnik 1. partiz. veter. serum zavoda pripravil proizvodnjo cepiv, serumov ter oskrbel transport veter. in sanit. materiala iz Barija na osvobojeno ozemlje Like, Korduna in Slavonije. Do jul. 1945 je delal v min. za kmetij. in gozdar. Hrv., nato bil do 1952 asistent, do 1956 pa docent na zavodu za fiziologijo veter. fak. v Zgbu, od 1956 pa red. prof. na veter. odd. FAGV v Lj. (za predmet fiziologija živali). Tu je 1956/7 začel z organizacijo in ureditvijo inštituta za fiziologijo in farmakologijo in bil 1957 tudi njegov predstojnik. 1959/60 in 1960/1 je bil dekan FAGV, 1961–3 pa prodekan biotehn. fak. v Lj. — Strokovno se je izpopolnjeval 1948/9 v Bernu (prof. A. V. Muralt) in 1957 v Glasgowu. — Je član Društva veter. Slovenije, koordinacijskega odbora veter. odd. biotehn. fak. in veter. zavoda Slovenije itd. — 1948 je prejel red zasluge za narod III.

V. je napisal knjige: Fiziologija prebave v predželodcih prežvekovalcev, 1971; Mlečna žleza in njen izloček, 1974; Veterinarski postopki z materialom za laboratorijsko analizo, 1977 (uredila V. in M. Pogačnik). Objavil je štev. razprave in članke: Život domačih životinja i ljudi u našim južnim visokim planinama (Veterinar, Zgb, 1940), Pavlovljevo učenje o funkciji kore velikog mozga (ib. 1950), Djelovanje svjetlosti na organizami njezin uticaj na produktivnost domaćih životinja (ib. 1948), Prilog poznavanju disanja ptica (Veter. arhiv, Zgb, 1947), Prilog pitanju promjene volumena mišića za vrijeme kontrakcije s obzirom na reverzibilni dio smanjenja volumena (ib. 1952), Promjena volumena srčane muskulature za vrijeme kontrakcije (ib.), O djelovanju seruma kralježnjaka na rad srca dafnija (Rad JAZU 1952, knj. 289, skupaj z D. Timetom), O djelovanju seruma kralježnjaka na rad srca dafnija. II. Razlike i aktivnosti seruma različitih životinjskih vrsta (ib. 1955, knj. 305, skupaj z D. Timetom), O djelovanju seruma kralježnjaka na rad srca dafnija. III. Djelotvorne komponente hemijskog sastava seruma (ib. 1960, knj. 320, skupaj z D. Timetom; vse tri objav. tudi v Bull. intern., Zgb), Primjena dafnijskog testa u analizi hemolimfe vinogradskog puža (Helix pomatia L.) s obzirom na njegova funkcionalna stanja (ib. 1960, knj. 320, skupaj z D. Timetom), Prispevek k študiju dinamike akta rejekcije pri prežvekovanju (Zbornik biotehn. fak. Univ. v Lj., Veterinarstvo, 1965), Odklon hemolitske krivulje po krvavitvi (ib., skupaj z B. Lukancem), Prispevek k poznavanju hematopoetskega učinka krvnih serumov (ib.), Nekateri biološki učinki eteričnega olja morskega pelina (Artemisia caerulescens L.) (ib., skupaj s S. Vodopivcem in P. Bohincem), Razmerje med albumini in gamaglobulini v krvnem serumu krav v farmski reji glede na letni čas in stanje gravidnosti (ib. 1967, skupaj z J. Šauto), The influence of seasons and pregnancy on serum albumin-gamma globulanaemie proportion in a herd of diary cattle (Iugoslavica physiologica et pharmacologica acta, Bgd, 1967, skupaj z J. Šauto), Narava krčev, ki jih pri živalih povzroči zastrupitev z eteričnim oljem morskega pelina (Farmac. vestnik 1968, skupaj s S. Vodopivcem), Epileptiformni učinek konvulzanta OMP na intaktne in hemisferektomirane golobe ter vpliv hidantiona nanje (ib., skupaj s S. Vodopivcem), Apsorpcija kolostralnih imunoglobulina nakon intraenteralne infuzije kolostruma u novorodjenoj teladi (Znanost in praksa v živinoreji, 2. Jsl mednar. konferenca za živinorejo, Bled 1972, skupaj z J. Šauto), Absorpcija imunoglobulinov po zmerni intraenteralni infuziji kolostruma pri teletih (Zbornik biotehn. fak. Univ. v Lj., Veterinarstvo, 1973, skupaj z J. Šauto), Vpliv trajanja fetalnega življenja in sezone telitve na koncentracijo kolostralnih imunoglobulinov v serumu telet (ib., 1975, skupaj z J. Šauto), Koncentracija kolostralnih IG in skupnih proteinov v serumu novorojenih telet med absorpcijo kolostruma (ib. 1976, skupaj z J. Šauto), Pokolostralna koncentracija imunoglobulinov in skupnih proteinov v serumu farmskih telet v prvih tednih življenja (ib., skupaj z J. Šauto), Vpliv pokolostralnih serumskih imunoglobulinov na uspeh reje telet (ib. 1979, skupaj z Jožetom Šauto).

S sodelavci je prevedel učbenike fiziologije: Scheunert, Trautmann in Krzywanek, Fiziologija (Zgb 1946); A. M. Laktionov, Udžbenik za veterinar. bolničare (Zgb 1949); H. H. Dukes, Fiziologija domaćih životinja (Sarajevo 1954); H. E. Biester in L. H. Schwarte, Bolesti peradi (Zgb 1955). — Prim.: osebni podatki; r. matice (ž. urad Brezovica, pri Kozini); ULj, II, III/2; Spomenica veter. fak. sveučilišta u Zgbu 1919–59, 1959, 140, 155, 223; Objave Univ. v Lj. 1955, št. 2, 39–41; Ko je ko u Jsli, Bgd 1970; Bibl. sodelav. Veter. zavoda Sje 1971; M. Dolenc, Zbornik biotehn. fak. Univ. v Lj., Veterinarstvo 1976, 228–9; Veter. glasnik 1976, 581–5; Slov. veter. bibl., 1978. Sfč.

Stefančič, Ante: Vatovec, Srečko (1916–1982). Slovenska biografija. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, 2013. http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi763909/#slovenski-biografski-leksikon (24. marec 2024). Izvirna objava v: Slovenski biografski leksikon: 13. zv. Trubar - Vodaine. Alfonz Gspan, Jože Munda in Fran Petrè Ljubljana, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, 1982.

Primorski slovenski biografski leksikon

VATOVEC Srečko, veterinar, fiziolog, r. 11. jan. 1916 v Hrpeljah pri Kozini, u. 15. okt. 1982 v Lj. Oče Andrej, trgovec, mati Ana Skufca. Leta 1922 se je družina preselila v Samobor, kjer je dokončal osn. š. (1922–26), v Zgbu pa klas. gimn. (matura 1934). Veterinarske vede je študiral na Veterinarski fak. v Zgbu in 1940 diplomiral. Po diplomi je kot asistent-volonter pripravljal disertacijo na Zavodu za rentgenologijo in fizikalno terapijo ter 1941 opravil doktorski izpit, promoviran pa je bil 1942 s tezo Intravenozna pielografija kod psa, nato je bil imenovan iza asistenta na Zavodu za fiziologijo. 1943 mu je bila dodeljena Humboltova štipendija, ki pa je ni izkoristil, temveč je okt. odšel na osvobojeno ozemlje. Do konca vojne je bil delegat v ZAVNOH-u in član različnih komisij, organizator in uprav. part. serum zavoda ter referent v veterinarskem odd. Poverjeništva za kmetij. in gozd. Hrvatske. Po vojni je bil ponovno izvoljen za asistenta (1945) in docenta za fiziologijo (1952), obenem je bil predstojnik Zavoda za fiziologijo Veterinarske fak. v Zgbu. 1956 ga je Fak. za agronomijo, gozdarstvo in veterinarstvo v Lj. povabila in izvolila za rednega prof.; predaval je fiziologijo in farmakologijo agronomom in veterinarjem na rednem in podiplomskem študiju. - V. se je strok. izpopolnjeval 1948–49 kot štipendist Svetovne zdrav. organizacije (WHO) pri prof. A. V. Muraltu v Bernu in 1957 v Glasgowu. 1960–61 je bil dekan, nato med 1961–63 prodekan Biotehniške fak. v Lj. Razen tega je opravljal mnoge samoupravne naloge: bil je preds. fakultetne študijske komisije ter preds. oddelčne komisije za znanst. raizisk. delo, zunaj fak. pa član uprav. odb. Biološkega inštituta U in Veterinarskega znanst. zavoda Sje v Lj.; bil je preds. Jsl. društva fiziologov, sekcije za Sjo. Raziskoval je fiziol. procese in motnje domačih živali in ptic; proučeval je sestav in spremembe v krvi, vsebnost serumskih proteinov in številne druge probleme, o katerih je referiral na domačih in mednar. znanst. prireditvah: v Ohridu (1969), v Bgdu (1971), Opatiji (1973), v Portorožu (1975), v Subotici (1969), v Zgbu (1970), Mehiki (1971), na Bledu (1972) in drugod. Objavil je nad 65 znanst. razprav v domačih in tujih znanst. publikacijah ter izdal skripta in knjige: Fiziologija prebave v predželodcih prežvekovalcev (1971); Mlečna žleza in njen izloček (1974); Veterinaski postopki z materialom za laboratorijsko analizo (1977). - Za uspešno delovanje in prizadevanja je prejel: Plaketo H.P.D. Gundulić v Zgbu (1940), Priznanje Saveta prosv. radnika v Zgbu (1947), Red zasluge za narod s srebrnimi žarki (1948); Priznanje z značko Ministr. NR BiH (1948), Plaketo U v Lj. (1970), Priznanje Zveze društev veterinarjev in veterinarskih tehnikov Sje (1974), Priznanje Biotehniške fak. ob 30-letnici osvoboditve (1975), Plaketa Biotehniške fak. ob 30-letnici ustanovitve (1977), Priznanje Sveta veterinarskega odd. ob 25-letnici veterinarskega študija v Lj. (1981) in Diploma o izvolitvi za zaslužnega prof. U v Lj.

Prim.: ULjBB I, 173–74; II, 560–61; III, 985–87; SBL IV, 366–67; Kadrovski arhiv Biotehniške fak. v Lj.

Adč.

Adamič, France: Vatovec, Srečko (1916–1982). Slovenska biografija. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, 2013. http://www.slovenska-biografija.si/oseba/sbi763909/#primorski-slovenski-biografski-leksikon (24. marec 2024). Izvirna objava v: Primorski slovenski biografski leksikon: 16. snopič Tič - Velikonja, 4. knjiga. Ur. Martin Jevnikar Gorica, Goriška Mohorjeva družba, 1990.

Komentiraj posredujte nam svoj komentar ali predlog za izboljšavo vsebine